Mudre Izreke

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Poglavlje 17

1 Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa sva??om ku??a puna ??rtvene pe??enke.
2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s bra??om ??e dijeliti ba??tinu.
3 Taljika je za srebro i pe?? za zlato, a srca isku??ava Jahve sam.
4 Zlo??inac rado slu??a usne prijevarne, i la??ac spremno prislu??kuje pogubnu jeziku.
5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesre??i, ne ostaje bez kazne.
6 Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
7 Ne dolikuje budali uzvi??ena besjeda, a jo?? manje odli??niku usne la??ljive.
8 Dar je ??arobni kamen u o??ima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
9 Tko prikriva prijestup, tra??i ljubav, a tko glasinu ??iri, razgoni prijatelje.
10 Razumna se ukor ja??e doima nego bezumna stotina udaraca.
11 Opak ??ovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik ??alje na nj.
12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabi??e mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
13 Tko dobro zlom uzvra??a ne??e ukloniti nesre??u od doma svojeg.
14 Zametnuti sva??u isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego sva??a izbije, udalji se!
15 Tko opravdava krivoga i tko osu??uje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
16 ??emu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
18 Nerazuman ??ovjek daje ruku i jam??i pred svojim bli??njim.
19 Grijeh ljubi tko ljubi sva??u, i tko visoko di??e svoja vrata, tra??i propast.
20 Opak srcem ne nalazi sre??e, i komu je jezik zao, zapada u nesre??u.
21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
22 Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh su??i kosti.
23 Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
24 Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su o??i na kraj zemlje.
25 Briga je ocu bezuman sin i ??alost roditeljki svojoj.
26 Ne valja ka??njavati pravednika, a nije pravo ni tu??i odli??nike.
27 Tko uste??e svoje rije??i, razumije mudrost, i razuman je ??ovjek mirna duha.
28 I lu??ak se smatra mudrim kada ??uti i razumnim kad suste??e svoje usne.