Podturen

Izvor: Wikipedija

Podturen
Županija	Međimurska
Broj stanovnika (2001.)	4.392
Površina	km ²
Naselja u sastavu općine
Načelnik općine	Josip Lepen

Podturen je općina u Hrvatskoj.

Općina je povezana prometnicama prema Čakovcu, prema Murskom Središću i prema Goričanu. Općina je u razvitku, i planira se granični prijelaz prema Mađarskoj te gradnja mosta preko rijeke Mure u Podturnu kojem bi bila osigurana bolja povezanost Međimurja i Mađarske.

Na ovom području je nekad bila jedan od prvih graničnih prijelaza prema Mađarskoj (Podturen-Kerkaszentkiraly). U vrijeme dok je Mura tekla drugačijim tokom, tu je bio sagrađen i most koji je cestovno povezivao dvije države.

[uredi] Zemljopis

Općina Podturen smještena je na najsjevernijoj točki razgraničenja s Republikom Mađarskom, a najjužnijom sa slovenskim Prekmurjem, te je jedina općina u Međimurju koja ima granicu s dvije države.

Općina Podturen spada među veće općine u Međimurju i uvrštava se u područje Pleistocenske ravni uz rijeku Muru. Susjedne općine su Belica, Dekanovec, Vratišinec te gradovi Čakovec i Mursko Središće.

[uredi] Stanovništvo

Podturen: 1542 stanovnika
Ferketinec: 233
Celine: 340
Miklavec: 568
Novakovec: 976
Sivica: 743
Općina ima ukupno 4392 stanovnika, a stanovništvo je većinski hrvatsko, a od manjina prisutni su: Romi, Mađari, Slovenci i ostali.

[uredi] Uprava

Načelnik: Josip Lepen
Zamjenici načelnika: Vjenceslav Hranilović i Stjepan Murković
MO Podturen: Vladimir Križaić
MO Novakovec : Petar Krhač
MO Sivica: Dragutin Cerovec
MO Celine: Antun Drk
MO Ferketinec: Florijan Goričanec
MO Miklavec : Ivica Dodlek

[uredi] Povijest

Podturen pripada među starija mjesta u Hrvatskoj, jer se spominje već 1300. god. te 1750. dobiva ime Turnišće, dok ga 1887. Mađari preimenuju u Bottornya, a mjesto postaje za njih strateški važno. Ovuda je prolazila cesta prema sjevernom Međimurju, Čakovcu, Murskom Središću i ostalim mjestima. U vrijeme mađarske okupacije stanovništvo je Podturena raslo. 1901. god. u Podturnu je započela s radom državna pučka škola na mađarskom jeziku. Nakon vojne akcije 1918., Podturen je priključen Hrvatskoj. 1941. Međimurje je opet došlo pod vlast Mađara i pripalo mađarskoj županiji Zala. Nakon oslobođenja 1945., Podturen ponovno dobija svoje hrvatsko ime i postaje sastavnim dijelom Hrvatske. Te je godine u Podturnu uništena cesta prema Mađarskoj, koja do danas nije obnovljena.

[uredi] Gospodarstvo

Na području Podturna djeluju 24 poduzetnika sa 121 zaposlenikom, te 42 obrtnika, a osjeća se nedostatak industrijskih, gospodarskih i poslovnih objekata.

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Martina u Podturnu spada u grupu najstarijih župa u Međimurju jer se spominje već u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine. Građevina je s osobito vrijednom kamenom kustodijom visokom oko 6,5 metara(najveća u Hrvatskoj).
Spomenik palim borcima u centru Podturna
Raspela i pilovi razmješteni po selu i oko njega
Drveni most preko Stare Mure
Kapele u opčini
Skela preko rijeke Mure