Tlingit

Izvor: Wikipedija

Dvije Tlingit djevojčice Tsacotna i Natsanitna, sa nosnim ukrasima, područje Cooper Rivera, Aljaska. Foto: Miles Brothers, 1903.

Tlingit

Tlingit (Kolosh, Kolusch).- Ime plemenima američkih Indijanaca porodice Koluschan, nastanjenih na primorju južne Aljaske (Alexander Archipelago) od zaljeva Yakutat, na jug do otoka Prince of Wales. -Rana populacija Tlingita iznosila je 10,000 (1700); 8,000 (1800); 4,501 (1840., po Veniaminoffu), 6,763 (1880); 5,000 (1900); 3,895 (1920, popis); 10,000 (1995); 11,000 (2000).

[uredi] Ime

Usneni nakit tlingitske žene bila je labreta (Foto galerija), rađena od drveta. Nosila se obično u tropskoj Južnoj Americi i Africi. Domoroce koji su nosili ovakav nakit gledali su sa čuđenjem, no ona se probila i u 'civilizirano društvo' premda u nešto blažem obliku.

Ime Tlingit došlo je iz Lingi't u značenju "people", čest slučaj u značenjima imena domorodačkih plemena Amerike. Ovo ime javlja se u više varijanti, Tlinkit, Thlinket, etc. Drugi naziv za njih je Kolusch, Kolosch, Kolosh i slično, naziv što je došao iz ruskog ‘kalyushka’ u oznaki komada drveta (takozvane labrete u donjoj usni) što su nosile žene ovih plemena, osim kod Yakutata.

[uredi] Plemena

Auk, Chilkat, Henya, Huna, Hutsnuwu (Killisnoo), Kake, Kuiu, Sanya, Sitka, Stikine, Sumdum, Taku, Tongass, Yakutat.

[uredi] Povijest

Prema njihovoj tradiciji, neke obitelji Tlingita došle su na sadašnji teritorij sa obale niže na jugu, dok ostali tvrde da su stigli iz unutrašnjosti. Chirikoff i Bering zemlju Tlingita otkrivaju 1741., uskoro ih slijede i drugi ruski istraživači i trgovci iz |Meksika, Engleske, Francuske, Nove Englerske. Godine 1786. La Perouse tragično gubi svoje brodove u ovdašnjim vodama Lituya Baya. Rusi 1799. grade svoju utvrdu kod sadašnje Sitke. Neće tu dugo ostati, jer će 1802. Sitka Indijanci, jedno njihovo pleme, napasti utvrdu i pobiti neke od njih, a ostale otjerati. Dvije godine kasnije Rusi se vraćaju pod vodstvom Baranoffa i tjeraju Indijance dalje od utvrde. Ona će se uskoro razviti kao Sitka i postati glavni ruski grad u Americi, sve do 1906. godine.

[uredi] Društvo

Tlingit narod podijeljen je po klanovima grupiranih u dvije velike egzogamne polovice, to su Vuk i Gavran. Dall u svom radu o Aljaski navodi 4 totema: Gavran (Yehl), Vuk (Kanu'kh), Kit (Kīt) i Orao (Chetl) . Plemena istog klana, kod Tlingita ,ne mogu ratovati jednih protiv drugih, zabrana se odnosi i na ženidbu, pa pripadnici istoga klana ne mogu stupati u bračnu zajednicu . Vuk svoju bračnu družicu, primjera radi, može naći samo među Gavranima. Čini se da i klanovi trpe promjene koje se s vremenom događaju . Hubert H. Bancroft koji poznaje ovaj problem, navodi dva velika klana, i to gavrana s pod-klanovima: Žaba, Gusan, Morski lav, Sova i pastrva. Drugi veliki klan Vuk obuhvaća pod-klanove: Medvjeda, Orla, Delfina, Morskog Psa i Alku (Alka). Rosita Worl sa University of Alaska - Juneau (1995), navodi sljedeče klanove fratrije Eagle/Wolf Clans (Ch'aak'/Gooch naa) :

Shangukeidi (Thunderbird/Eagle)
Teikweidi (Brown Bear)
Dakl’aweidi (Killer Whale)
S’iknax.’adi (Black Bear)
Naanyaa.aayi (Killer Whale)
S’eet’kweidi (Eagle)
Chookaneidi (Porpiose)
Kaagwaantaan (Wolf)
Yanyeidi (Eagle)
Tsaaqweidi (Killer Whale/Seal)
Was’eeneidi (Brown Bear)
Wooshkitaan (Shark)
Naasteidi (Eagle)

U fratriju Raven (Yéil naa) uključuje:

Laayaneidi (Raven)
Lukaax.adi (Sockeye)
L’uknax.’adi (Coho)
Takdeintaan (Tern)
Kiks.’adi (Frog)
Deisheetaan (Beaver)
Kaach.adi (Raven)
Ishkahittaan (Raven)
L’eeneidi (Dog Salmon/Double)
Headed (Raven)
Sukteeneidi (Raven)
Gaanax.’adi (Frog)
Kwaashk'i Kwaan (Humpback Salmon)
Teey Hit Taan (Raven)
Gaanaxteidi (Raven)
Naa.aa.adi (Eagle, Beaver)
Neix.adi (Eagle, Beaver, Halibut).

[uredi] Običaji Tlingita

'Chilkat-blanket', Indijanci Chilkat sa ušća rijeke Chilkat na Aljaski, ovaj ogrtač učinjen je od vune planinske koze i kore cedra. Foto galerija:

Kultura Tlingita pripada krugu Sjeverozapadne obale kojoj pripadaju i bogata, moćna plemena Haida, Tsimshiana, Nootka ili Ahta i Kwakiutla. Potlatch, Cedrove kuće, veliki kanui, kutije i totemi pokazuju razvijenu umjetnost u drvorezbarstvu.

Tlingiti su okrenuti prema moru. Njihova domovina su otoci, zaljevi i fjordovi, mjesto gdje se susreću kopno i more. Ovaj dinamičan kraj naseljen je najmanje 10,000 godina. Sela su im okrenuta uvijek prema moru. Vode Aljaske jedne su od najbogatijih na svijetu ribom i morskim sisarima i Indijancima nude bogatu žetvu. Riba, sisari, školjkaši i morska flora omogućili su Tlingitima prilično bezbjedan život, bez straha od gladi. Rijeke i bogate cedrove šume nudile su im u izobilju hranu biljnog i životinjskog porijekla, kao i sirovinu za gradnju kuća i velikih kanua. Plemena Tlingita mogla su stvoriti obilne zalihe hrane za dugi zimski period kada se vodio aktivni društveni život u selu. Nepregledni potlatchi redali su se jedan za drugim, prilikom čega se nemilice troše mukom stečeni viškovi proizvoda u hrani. Tlingiti su vješti i u pletenju košara i tkanju ogrtača (poznati 'chilkat-ogrtači). Košare Tlingita i njihovih daljnjih srodnika Haida nepropusne su ta vodu, a chilkat ogrtači i tunike postižu veoma visoku cijenu. Chilkat-ogrtači, proizvod su Chilkat plemena, a proizvode se od vune planinske koze i cedrove kore. Tlingiti su, tipično je Sjeverozapadnoj obali, prakticirali držanje robova, zbog njih su se poduzimali čitavi ratnički pohodi. Svrha posjedovanja roba je težak rad, kao i u nekadašnjoj Europi. Robovi kod Tlingita korišteni su za poslove sječe drva, gradnju kanua, kao vodonoše i druge teže poslove. Sa robom se u kući ponašalo kao prema članu obitelji. Ipak nije sve baš tako dobro, robovi su bili i žrtvovani, kao prilikom poglavičine smrti, tada su ubijani njegovi najdraži robovi. Ubijali bi ih i da bi bili zakopani uz ugaone stupove novih kuća poglavica. U ceremonijama i plesovima naravno nisu smjeli sudjelovati. Vjera Tligita je šamanizam. kandidat za šamana smije se hraniti jedino korijenjem panaxa (vidi) ,a magičnu snagu daje mu vidrin jezik.

James George Frazer u svojoj 'Zlatnoj grani' navodi provođenje običaja ritualne izolacije 'nečistih' djevojaka, koje čim se pojave prvi znacispolne zrelosti, zatvore u malenu kolibu, koja ima tek maleni otvor za zrak. U ovom prostoru morala bi ostati godinu dana, bez vatre, društva i kretanja. Tlingit su ovaj običaj doveli do ekstrema .Ona je morala na glavi nositi šešir sa velikim obodom, da joj pogled ne uprlja nebo, a nije dostojna ni da je sunce obasjava. Trebalo se paziti njezinog pogleda, on donosi nesreću, lovci i ribari ostali bi bez ulova, a stvari bi se mogle pretvoriti u kamen. Hrana se 'nečistoj' djevojci dodavala kroz maleni otvor, a vodu je morala piti iz krilne kosti bjeloglavog orla. Na završetku izolacije spalile bi se sve njene haljine i napravile bi joj se nove. Priredila bi se gozba, na donjoj usni napravili bi joj urez, u koji bi se stavilo komadić školjke da se ne bi zatvorio.

[uredi] Tlingiti danas

Tlingiti danas žive u 16 naselja ,a svih skupa im ih oko 10,000. Među pripadnicima Tlingit Indijanaca ima danas i Hrvata porijeklom iz Dubrovnika, (obitelj Peratrovich), koji u se poženili za Indijanke i danas su ugledni članovi Tlingita i američkog društva.