Komodo zmaj
Из пројекта Википедија
| Komodo zmaj Статус угрожености: VU:Рањив таксон |
||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||||
| Таксономија | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
| Varanus komodoensis Ouwens, 1912. |
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
| Екологија таксона | ||||||||||||||||
|
|
Komodo zmaj ili varan (lat. Varanus komodoensis) je najveći živi gmizavac na zemlji. Može narasti do 3 metra (10 stopa) i težiti od 80 do 140 kg. Član je monitorne porodice guštera, zmajeva.
Mesožderi su i love živi plijen šunjajući se. Kad se dovoljno približe, potrče (komodo zmaj može doseći brzinu od 20 Km/h) prema plijenu. Ima dugačak jezik koji stalno uvlači i izvlči, kako bi ,,osetio" vazduh ili tlo i prikupio informacije o okolini. Imaju snažan ugriz. Zmajevi nemaju otrov kao, recimo, zmije, ali je njihov ugriz uprkos tome skoro u pravilu smrtonosan. Razlog tome je u vrlo velikom broju bakterija u njihovoj slini tj. pljuvačci, od kojih su neke smrtonosne jer uzrokuju infekciju rana. Komodo zmaj najčešće odmah ubije plijen, no ako ga ne uspije ubiti, ima neobičnu taktiku. On uporno slijedi svoju žrtvu, i kada je puno brža od njega. Uporno, ponekad danima, ide tragom svoje žrtve u očekivanju, da će žrtva stradati od infekcije. To se, gotovo po pravilu, i dogodi. Ako i nije još uginula od baktremije, u međuvremenu je dovoljno oslabila da je varan bez problema savlada i pojede. Nije otkriveno zašto koriste ovakav način prehrane. Komodo zmajevi se međusobno bore za plijen, no za razliku od drugih životinja imuni su na vlastiti otrov.
Komodo zmajevi jedu bilo koju životinju koju pronađu i mogu savladati, od veličine divlje svinje, jelena, do nekad čak i bizona, a napadaju i ljude i jedu ljudska trupla ako ih se domognu. Kako napadaju sve što su u stanju savladati, i mlade komodo varane doživljavaju kao plijen.
Tokom prošlog stoljeća je stradalo dosta ljudi od ugriza zmajeva. Dio ljudi koji su preživjeli njihov ugriz u pravilu su prebolili vrlo teške oblike sepse kao posljedicu varanove otrovne sline.
Parenje je između maja i avgusta, a jaja polažu u septembru. Ženka leže jaja u zemlji ili brlozima. Jaja su zaštićena, no mladunčad (100g/40cm) su ugrožena od trenutka kad se izležu iz jaja, nerijetko i od vlastite majke. Instinktivno se odmah pokušavaju popeti na najbliže stablo jer su tamo relativno sigurni od svojih velikih srodnika jer kad dosegnu određenu veličinu i težinu, više se ne mogu penjati, što omogućava mladuncima relativnu sigurnost. Za to vrijeme hrane se insektima i manjim gmizavcima. Komodo zmajevima treba oko 5 godina da narastu 2m, a mogu živjeti do 30 godina.
Danas živi oko 6,000 komodo zmajeva koji nastanjuju ostrva Malih Sunda, Indonezija, uključujući i ostrva Komodo (1,700), Rinka (1,300), Gili Montag (100) i Flores (možda 2,000).
Europljani su se prvi put sreli s komodo zmajevima 1910, a svijetu ga je predstavio Piter Ouvens 1912. direktor Zoološkog muzeja u mjestu Bogor, Indonezija.
Radi zaštite komodo varana 1980. godine je osnovan Nacionalni park Komodo.
Radi njihove veličine i doista zastrašujućeg izgleda Englezi su im dali naziv ,,dragon", što znači ,,zmaj". Međutim, neki stručnjaci koji se bave mitologijom smatraju mogućim, da porijeklo srednjevjekovnih priča o zmajevima zapravo potiče s otoka Komodo. Smatraju, da su još u davna vremena kineski mornari, sa svojih krstarenja vodama današnje Indonezije, donijeli priče o komodo zmajevima do arapskih trgovaca, i da su oni poslužili kao podloga pričama o zmajevima.
