Vinkovci
From Wikipedia
Vinkovci su grad u istočnoj Hrvatskoj regiji Slavoniji i administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Sadržaj |
[izmijeni] Geografski položaj
Grad Vinkovci nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, između Dunava i Save, smješten uz rijeku Bosut.
Grad i njegovo šire područje smješteno je na 78-125 m nadmorske visine, s površinom od 102.805 ha, od čega 60.623 ha oranica i 29.149 ha pretežito hrastovih i jasenovih šuma, s blagom kontinentalnom klimom, te s dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina.
Prostire se uz Bosutsku nizinu, te autocestu i željezničku prugu, koji spajaju Zapadnu Evropu s Dalekim istokom, te Srednju Evropu s izlaskom na Jadransko more.
[izmijeni] Historija
Grad Vinkovci je jedan od najdulje neprekidno naseljenih gradova u ovom dijelu Evrope.
[izmijeni] Prahistorija
Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze starčevačke kulture neolitika, prije 7000 godina. Dvije autohtone kulture, sopotska, vinkovačka i vučedolska nastanjivale su šire područje grada od 4000-1800 g. p.n.e. U starijem željeznom dobu područje grada naselili su Iliri, a u mlađem Kelti koji su se ubrzo stopili s Ilirima.
[izmijeni] Stari vijek
U rimsko doba današnji Vinkovci su se nazivali Aurelia Colonia Cibalae (Cibalae = Ilirski-Brežuljak). Bio je to jedan od većih antičkih gradova, koji se protezao na 45600 m2. Podatak da je Cibalae bio i rodni grad dvaju rimskih careva, ukazuje nam na važnost položaja grada u Rimskom Carstvu. No, nakon bitke kod Hadrianopolja godine 378. kada je poginuo i car Valens, Cibalae je spaljena i postaje malo naselje koje je nekoliko puta stradavalo od avarskih plemena koja sve učestalije provaljuju na to područje. Grad se spominje i u darovnici cara Justinijana iz godine 529. kad je to područje kao kulturno žarište dodijeljeno Benediktu iz Nursije. Ubrzo je grad podjelom Rimskog Carstva prešao u njegov istočni dio, a time je nestao kao poznato središte svjetske pozornice onoga doba.
[izmijeni] Srednji vijek
U ranom srednjem vijeku Vinkovci se spominju pod imenom Sveti Ilija. Naselje (u mađarskim spomenicima Zenthelye, Zenthylye, Zenthylya i sl.) uz rub ruševina antičkih Cibala dokazano postoji od 11. vijeka. O tome svjedoče razni arheološki ostaci ranoromaničke crkve sv. Ilija na Meraji. Naselje Sveti Ilija vjerojatno je stradalo prilikom Tatara 1242. godine. Mjesto se oporavilo, pa je u 14. vijeku sagrađena veća gotička crkva, koja se dijelom naslanja na temelje stare predromaničke crkve. Narodno ime Vinko/Vinkovci uz ono Sveti Ilija upisano je na starim zemljopisnim kartama iz 1592. i 1640. godine.
[izmijeni] Turska i Vojna Krajina
Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon pogibije kralja Matije Korvina na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691., no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio od mogućih napada turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. Naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi.
[izmijeni] 20. vijek
Vinkovci su 1900. godine imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. godine Hrvatska ušla u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba, došlo je do nove organizacije uprave kojom su u 1921. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. dovodi do diktature vladara i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no radom hrvatskih političkih stranaka 1931. kotari Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok pripojeni su Savskoj banovini. Rat je grad zatekao i 1940.-1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada je gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije oslobođeno od nacističkog agresora. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, 13. travnja, je dugo slavljen kao dan grada. Nakon Drugog svjetskog rata u tada novoj Jugoslaviji osnivaju se kotari sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njenih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane.
Raspadom socijalističke Jugoslavije u Republici Hrvatskoj obnavlja se 1992. godine županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dozvolili da se nakon mirne reintegracije Podunavlja ured premjesti u Vukovar.
[izmijeni] Privreda
Dilj d.o.o. , članica NEXE grupe. 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa. Proizvodni program je u skladu s ISO standardom 9001. Spačva d.d. drvna industrija. Proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira.
[izmijeni] Demografija
U Vinkovcima danas živi 35.912 stanovnika. Hrvati čine većinu sa 89% , 7% čine Srbi, 0.6% Mađari, 0.3% Romi, 0.2% Rusini i ostali.
[izmijeni] Sport
- HNK Cibalia (do 1991. znana i kao Dinamo Vinkovci)
- NK Dilj
- NK Lokomotiva
- ŽOK Vibrobeton
- SK Lokomotiva
- TK Vinkovci
- ŠRU Bajer
[izmijeni] Znamenitosti
Vinkovačke jeseni
U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne Slavonije i Vukovarsko-srijemske županije, već više od tri i pol desetljeća održavaju se u septembru mjesecu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, privredna i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, pa čak kontinentalne Hrvatske u cjelini. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja Evrope i Amerike.
[izmijeni] Poznati Vinkovčani i Vinkovčanke
- Dionizije Švagelj
- Dubravko Mataković, hrvatski crtač stripova (Prot pictures, Desmozgenes...)
- Goran Bare, pjevač rock-skupine Majke
- Ivan Kozarac
- Josip Kozarac
- Mile Petković, nogometni trener
- Shorty
- Vanja Drah, glumac HNK Zagerb
- Josip Runjanin, autor glazbe himne "Lijepa naša"
