Hvalov zbornik
Izvor: Wikipedija
Hvalov zbornik, rukopis bosanskih krstjana iz početka XV. st. Na 353 lista pergamenta ispisao ga je 1404. bosančicom, sa starijega glagoljskoga predloška, "Hval krstjanin", "u čast slavnomu gospodinu Hrvoju, hercegu splitskom i knezu Donjih Krajeva i drugih mnogih zemalja". Zbornik je jedan od najpoznatijih rukopisa Crkve bosanske u kojemu, međutim, ima ikonografskih elemenata koji nisu u skladu s učenjem bosanskih krstjana (Blagovijest, Raspeće i Uzašašće); nalazi se u Sveučilišnoj biblioteci u Bologni (MS 3575, B). Bogato je urešen minijaturama, inicijalima, ornamentima, pojedinačnim figurama i kompozicijama. Dugo se smatralo da je i minijature izveo Hval koji za sebe kaze: "Ispisah zlatom kako i crnilom". Novije analize stila i tehnike slikanja ukazuju na dva minijaturista.
Jedan majstor slika na modroj pozadini, figure su mu izrazito plastične s crnim konturama, smještene u pravokutne okvire; guste namaze boje mjestimice oživljava zlatom. On je pod izrazitim utjecajem gotičkoga slikarstva na dasci. Pripisuju mu se minijature: Povorka apostola s Kristom, Raspeće, Bl. Dj. Marija na prijestolju, Uzašašće, Kamenovanje arhiđakona Stjepana, Kralj David i Mojsije.
Drugi majstor slika na zlatnoj pozadini, a minijature smješta u bogato izrađen arhitektonski okvir. Crtež mu je finiji, boje pastelnije, kakovost rada viša nego kod njegova suradnika na tom zborniku. Njemu su pripisani: Navještenje, evanđelisti (osim Ivana), Krist blagoslivlja apostole, inicijali s ljudskim likovima i veći dio ostalih uresa.
Te minijature ikonografski i umjetnički pripadaju gotičkoj umjetnosti iz kruga dalmatinskih slikara XV. st. pa je vrlo vjerojatno da su ih izveli domaći slikari. To potkrjepljuje činjenica da se neki likovi i uresi nalaze i u glagoljskom Hrvojevu misalu (između 1403. i 1404).
