Južni Slaveni

Izvor: Wikipedija

Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).

Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:

Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, Polimlje u Srbiji, sjevernoj Crnoj Gori;
Bugari sa svojim pomuslimanjenim ogrankom Pomacima;
Crnogorci u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike Bukumire, Kriče i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;
Goranci, u području Gore (Srbija), susjednim predjelima Albanije i dva sela u Makedoniji.
slavenizirani Hrvati u Hrvatskoj, dijelovima Bosne i Srbije (Bačka (dijelovi Bunjevaca i Šokaca), Srijem (Šokaca), Kosovo) (Janjevci, koji su dobili ime po selu Janjevu, i manjim enklavama u Rumunjskoj (Krašovani), Mađarskoj i Austriji (Gradišćanski Hrvati), Italiji (Moliški Hrvati) i Crnoj Gori (Bokelji).
Makedonci u Makedoniji kojima pripadaju i Torbeši;
Slovenci na sjeverozapadu, Slovenija i područje Koruške u Austriji;
Srbi u Srbiji, dijelovima Bosne, te dijelom u Hrvatskoj i nešto na Kosovu.

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci(Srbi) i katolici(Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom,a u Sloveniji, Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.