Komiža
From Wikipedia
Komiža Image:Komiža (grb).gif |
|
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Broj stanovnika (2001.) | 1.677 |
Gradonačelnik | Tonka Ivčević |
Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj. Administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Zemljopis
Komiža se nalazi na zapadnoj strani otoka Visa u dubokom Komiškom zaljevu. Od ostatka otoka je razdvaja brdski masiv Hum (najviši vrh 587 m) koji se strmo spušta do obala zaljeva. Takav smještaj, a s njim povezan i nedostatak poljoprivrednih površina, odredio je orijentaciju Komiže prema moru i ribarstvu. Preko prijevoja Sveti Mihovil novom cestom je povezana s gradom Visom, udaljenim 10 km. Udaljenost starom cestom Vis - Komiža koja prolazi južnim dijelom otoka iznosi 20 km.
[edit] Stanovništvo
Hrvati su autohtono i većinsko stanovništvo grada Komiže (97% prema popisu iz 2001.). Komižani govore cokavskim narječjem (podvrsta čakavskog narječja) hrvatskog jezika.
Na čitavom području Grada živi 1.677 stanovnika, od čega u samoj Komiži njih 1.523, što je najmanji broj u posljednjih 150 godina otkad se provode popisi stanovništva.
Za vrijeme Austro-Ugarske, komiška općina je imala preko 5.000 stanovnika, trostruko više nego danas. Prema popisu 1931. samo mjesto Komiža je imalo 3.254 stanovnika. Brojni su uzroci takvog demografskog nazadovanja; prvo bolest vinove loze i Prvi svjetski rat, koji su brojne Komižane natjerali na iseljavanje u Ameriku, a još više Drugi svjetski rat i njegove posljedice. Poratna vojna izolacija otoka Visa, a s tim povezano gospodarsko zaostajanje, doveli su do velikog odljeva mladog stanovništva koje je odlazilo u potrazi za poslom. Nakon odlaska JNA s otoka (1992) počinje jači razvoj turizma, a time i do prestanka iseljavanja. Nažalost, taj proces je prestao i prirodnim putem, jer je u mjestu ionako ostala uglavnom starija populacija.
U ostalim područjima koja pripadaju Gradu, situacija je još gora; selo Oključna je sa 282 stanovnika (1931) spalo na njih 5, područje Podšpilja sa 710 na 129, a otok Biševo sa 192 na 19. Tu se može govoriti o potpunom nestanku, a ne smanjenju broja stanovnika.
[edit] Uprava
U sastav Grada Komiže osim samog mjesta ulazi područje Podšpilja (s naseljima Borovik, Duboka, Podhumlje, Podšpilje i Žena Glava), selo Oključna na sjevernom dijelu otoka, te manji otoci Biševo, Brusnik, Jabuka, Palagruža i Svetac.
[edit] Historija
Komiža je naselje mlađeg postanka od susjednog gradića Visa. Jedna o teorija o nastanku njenog imena govori da je nastalo od riječi Com Issa, što doslovno znači mjesto pokraj Isse, antičkog naselja na mjestu današnjeg Visa. Pretpostavlja se da su Grci i Rimljani naselili i komišku uvalu, ali dosad nisu pronađeni materijalni dokazi. Komiža se prvi put spominje 1145. godine kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra, koji je vladao srednjodalmatinskim otocima. Smatra se da je benediktinska opatija u mjestu postojala i ranije.
Pod mletačkom vladavinom, Komiža zajedno s Visom pripada hvarskoj općini, te se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Mletačke vlasti su u 16. stoljeću zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Bila je to gospodarska grana koja je omogućila izgradnju crkvi, utvrda i velikih kuća u Komiži, a donosila je bogatstvo i Hvaru te samoj Veneciji. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu općinu, te prerasta u gradić sa svim potrebnim sadržajima. Početkom 20. stoljeća je najveće naselje na otoku Visu s gotovo 4.000 stanovnika. Tada je izgrađen veliki lukobran i uređena luka, a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najveća Fratelli Mardešić).
S propašću Austro - Ugarske 1918. započinje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Iako je otok Vis postao dio Kraljevine SHS, osnova komiškog gospodarstva, bogata ribolovna područja oko Palagruže, pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. godine. Sve više stanovnika se iseljava u Kaliforniju, gdje se nastavljaju baviti ribarstvom. Nakon Drugog svjetskog rata, nastavlja se propadanje otoka, a s njim i Komiže. Ne samo što je Vis pretvoren u vojnu zonu, što je spriječilo razvoj turizma, već je Komiži ukinuta općina i izravna trajektna veza sa Splitom.
Nakon osamostaljenja Hrvatske i odlaska vojske s otoka, zaustavlja se iseljavanje i počinje turistički razvoj. 1993. godine obnovljena je komiška općina, koja 1997. dobiva status Grada.
[edit] Privreda
Komiža je poznata po svojoj ribarskoj tradiciji, koju su iseljeni Komižani prenijeli i u Sjevernu Ameriku. Prije Drugog svjetskog rata u mjestu je postojalo sedam tvornica za preradu ribe, koje su kasnije udružene u tvornicu Neptun. To je donedavno bio najveći i najvažniji gospodarski subjekt u Komiži, ali je potpuno nestao u pretvorbi.
[edit] Slavni ljudi
- Joško Božanić, pjesnik i dekan Filozofskog fakulteta u Splitu
- Jakša Fiamengo, pjesnik
- Ranko Marinković, književnik - Rođen u Visu, ali rodom iz komiške obitelji te pokopan u Komiži.
- Ante Petrić, filozof
- Miljenko Smoje, književnik; radio kao učitelj u komiškoj školi.
- Ivica Vidović, glumac (link na Internet Movie Database),
[edit] Spomenici i znamenitosti
- Crkva Gospe Gusarice; zapravo posvećena Svetoj Mariji, ali je poznatiji narodni naziv koji je dobila prema legendi o gusarskoj krađi gospine slike.
- Mletački kaštel na rivi (Komuna)
- Modra špilja na otoku Biševu
- Spomen - dom u Komiži; građen prema projektu Stjepana Planića.
- Titova špilja iznad Podšpilja
- Zonkotova kuća na trgu Škor ; zanimljiv spoj lokalne i barokne arhitekture
- Župna crkva Svetog Nikole (Muster) s ostacima benediktinskog samostana
[edit] Zanimljivosti
- U gradu San Pedro u Kaliforniji (danas dio Los Angelesa) živi deset puta više Komižana nego u samom mjestu. Neke procjene govore i o 20-25 tisuća Komižana i njihovih potomaka u Americi.
- Komiža je prvo hrvatsko mjesto koje je posjetio Papa : 1177. godine Papu Aleksandra III. su ribari s Palagruže, gdje se sklonio od nevremena na putu za Veneciju, prevezli do Komiže. Tom je prilikom posvetio crkvu Svetog Nikole, a zatim nastavio put prema Zadru.
- Komiški ribarski brod (gajeta) Falkuša je predstavljao Hrvatsku na Svjetskoj izložbi (EXPO) 1998. godine u Portugalu.
[edit] Obrazovanje
- Osnovna škola Komiža
- Odjel srednje škole "Antun Matijašević - Karamaneo" iz Visa
[edit] Kultura
- Galerija slika Borisa Mardešića
- Galerija slika Đure Tiljka
- Gradska knjižnica i čitaonica
- Ribarski muzej
- Ženska klapa "Gusarica"
[edit] Sport
- Sportska dvorana (zatvoreno boćalište)
[edit] Vanjske poveznice
Bakar | Beli Manastir | Belišće | Benkovac | Bjelovar | Biograd na Moru | Buje | Buzet | Cres | Crikvenica | Čabar | Čakovec | Čazma | Daruvar | Delnice | Donja Stubica | Donji Miholjac | Drniš | Dubrovnik | Duga Resa | Dugo Selo | Đakovo | Đurđevac | Garešnica | Glina | Gospić | Grubišno Polje | Hrvatska Kostajnica | Hvar | Ilok | Imotski | Ivanec | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Karlovac | Kastav | Kaštela | Klanjec | Knin | Komiža | Koprivnica | Korčula | Kraljevica | Krapina | Križevci | Krk | Kutina | Labin | Lepoglava | Lipik | Ludbreg | Makarska | Mali Lošinj | Metković | Mursko Središće | Našice | Nin | Nova Gradiška | Novalja | Novi Marof | Novi Vinodolski | Novigrad | Novska | Obrovac | Ogulin | Omiš | Opatija | Opuzen | Orahovica | Oroslavje | Osijek | Otočac | Ozalj | Pag | Pakrac | Pazin | Petrinja | Pleternica | Ploče | Poreč | Požega | Pregrada | Prelog | Pula | Rab | Rijeka | Rovinj | Samobor | Senj | Sinj | Sisak | Skradin | Slatina | Slavonski Brod | Slunj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Sveti Ivan Zelina | Šibenik | Trilj | Trogir | Umag | Valpovo | Varaždin | Varaždinske Toplice | Velika Gorica | Vinkovci | Virovitica | Vis | Vodice | Vodnjan | Vrbovec | Vrbovsko | Vrgorac | Vrlika | Vukovar | Zabok | Zadar | Zagreb | Zaprešić | Zlatar | Županja