Iran
From Wikipedia
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | perzijski | ||||
| Glavni grad | Teheran | ||||
| Vrhovni vođa | Ali Hamnei | ||||
| Predsjednik | Mahmud Ahmedinedžad | ||||
| Površina - Ukupno - % vode |
18. na svijetu 1,648,195 km² 0.7% |
||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
20. na svijetu 69,018,924 42/km² |
||||
| Nezavisnost | |||||
| Valuta | rial | ||||
| Vremenska zona | UTC +1, UTC +3:30 | ||||
| Državna himna | |||||
| Internetski nastavak | .ir | ||||
| Pozivni broj | 98 | ||||
Islamska Republika Iran (farsi, ايران, Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji. Na zapadu graniči s Irakom i Turskom, na sjeveru s Armenijom, Azerbejdžanom i Turkmenistanom i na istoku s Afganistanom i Pakistanom. Osim toga, na sjeveru izlazi na Kaspijsko more, a na jugu na Perzijski zaljev i Omanski zaljev, dio Indijskog okeana.
U Iranu prevladava planinski reljef, posebno u zapadnom dijelu u kojem živi većina stanovništva (planinski lanci Zagros i Alborz (Elburs) s najvišom tačkom Irana, 5607 m visokim Damavandom). Uz Perzijski zaljev reljef je nizinski, a na istoku prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje s povremenim slanim jezerima.
Islam je najzastupljenija i državna religija. Velika većina muslimana su šijiti. Stanovništvo uglavnom govori iranskim jezicima, među kojima se ističe perzijski kojim govori nešto više od polovice stanovništva. Na sjeverozapadu zemlje živi velika azerbejdžanska zajednica (oko 17 mil., više nego u susjednom Azerbejdžanu).
Nakon islamske revolucije 1979. Iran je postao republika, ali uz izabrani parlament i predsjednika, odlučujuću riječ u mnogim pitanjima i pravo veta na većinu odluka imaju vjerske vođe na čelu s vrhovnim vođom (ovu funkciju je do svoje smrti 1989. obavljao Ajatolah Homeini).
Iranska ekonomija se temelji na proizvodnji nafte i poljoprivrede. Iran je četvrti po veličini izvoznik nafte i ima 10% poznatih svjetskih rezervi. Industrijska proizvodnja zaostaje po produktivnosti za zemljama usporedivog BDP-a.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
[izmijeni] Vlada
[izmijeni] Političke podjele
[izmijeni] Terminologija
Iran ili Perzija se nazivala Aryanam od antičkog vremena, a Iran/Eranshahr od sasanijskog perioda. "Aryanam" je antička verzija riječi "Iran", koja znači - zemlja Arijaca. Naziv Perzija su koristile evropske zemlje još od vremena Ahamenida u 6. vijeku p.n.e..
[izmijeni] Geografija
[izmijeni] Provincije
Provincije se administriraju iz lokalnog središta, obično najvećeg grada. Upravnik provincije je guverner (استاندار: ostāndār), kojeg postavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova, a odobrava vlada.
Do 2004. Iran je imao 28 provincija. Nakon donešenog zakona, provincija Khorasan je podjeljena u tri nove: Sjeverni Khorasan, Razavi Khorasan i Južni Khorasan.
|
|
 |
[izmijeni] Klima
Raznoliki pejzaži Irana stvaraju nekoliko klimatskih područja. Na sjevernoj granici (Kaspijsko more), temperatura padne zimi i ispod nule dok ljeti rijetko pređe 29°C. Uzvišenja na zapadu (planina Zagros) takođe imaju niske temperature. Ta područja imaju žestoke zime s dnevnim temperaturama ispod nule i velikim snježnim padavinama. Istočni i centralne bazeni su suhi, ponegdje pustinje, a imaju manje od 200 mm kiše. Prosječna temperatura ljeti prelazi 38°C. Obalna područja Perzijskog i Omanskog zaliva na jugu Irana imaju mlake zime i vlažna i topla ljeta. Godišnje padavine se kreću između 135 mm i 355 mm.
[izmijeni] Kultura
[izmijeni] Relevantni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
| Države Azije |
|---|
| Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan| Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kipar | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mjanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam |
| Zavisne teritorije: Hong Kong | Tajvan | Pojas Gaze | Zapadna Obala |
