Prijedor
From Wikipedia
|
|||
 |
|||
| Centar | Prijedor | ||
| Načelnik | |||
| Površina | 834 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
194.096 112.8/km² |
||
Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Prvi put u historijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Bečkog rata, od 1683. do 1699.godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prahistorije, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.
Grad je nikao na malom otoku rječice Berek, koja prolazi i danas kroz prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci. Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mladjih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj. Prijedor je također krenuo u intenzivniji razvoj nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.
[izmijeni] Stanovništvo
Autohtoni stanovnici grada Prijedora i njegovi osnivači su bili Bošnjaci, dok su pravoslavni Vlasi, kasnije Srbi bili locirani na mjestu današnje Kozare - poznat je pravoslavni manastir Mostanica na Kozari iz 1500. godine, oko 20 km sjeverno od Prijedora. Demografska slika Prijedora se naglo mijenjala. Od oko 6000 stanovnika 1948., Prijedor 1971. ima 22 129 stanovnika i 29 449 stanovnika 1981., dok je na posljednjem popisu 1991. bilo tačno 34 635 stanovnika. Prijedorski Srbi, mahom došljaci iz Šapca i sa kozarskih sela, su se naseljevali u gradu Prijedoru, da bi na zadnjem popisu imali relativnu većinu, iako se dosta prijedorskih Bošnjaka izjašnjavalo Jugoslovenima, pa je zbog toga ta većina i upitna. Prema najnovijim podacima u općini je trenutno nastanjeno 194.096 stanovnika, od čega je 48% gradsko, a 52% seosko stanovništvo.Poslije Banja Luke Prijedor je drugi po velicini grad u RS.
[izmijeni] Prijedor za vrijeme agresije na BiH
Sa okupacijom grada od strane vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno oko 50 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 900 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska i Keraterm. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora.Najvise Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji,samo u selu Brisevu preko 70 Hrvatskih civila je ubijeno Jula 1992 u akciji takozvane Sanske brigade,jedinica armije rs
[izmijeni] Linkovi
- Službena stranica
- Fotografije, najnoviji događaji i jos mnogo toga
- PoenNet - ISP - Prijedor
- PrijedorCom - ISP - Prijedor
- MediaProLine - ISP -Prijedor
- - PrijedorBA ISP -Prijedor
[izmijeni] Razno
O Prijedoru su opjevane još mnogobrojne pjesme i sevdalinke.
Čaršijska
(Papec)
Čudan san sam sanjao, svome gradu hodio, ulice mu ljubio, hajrom kući stigao.
Sanom lice umio, u starom gradu sevdisao, kod Rame kafu popio, Asafom se izljubio.
A jednom kad me probude, iz ovog sna i zablude, u sjećanju nek ostane čaršija koja ne umire.
Na pragu sin me dočeka, babo bujrum i merhaba, dugo te nisam vidio, nešto si mi posijedio.
Ništa mu nisam rekao, samo sam ga zagrlio, suzom ga poljubio, jesi li me zaboravio.
A jednom kad me probude, iz ovog sna i zablude, u sjećanju nek ostane Prijedor koji ne umire.
