Čakovec

Izvor: Wikipedija

Čakovec
Županija	Međimurska
Broj stanovnika (2001.)	30.455
Gradonačelnik/ca	Branko Šalamon

Čakovec (zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30,455 stanovnika, prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci. Na mađarskom jeziku grad se naziva Csáktornya (njemački Tschakturn).

[uredi] Promet

Prva željeznička pruga sagrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.

[uredi] Povijest

Stari grad Zrinskih zaštitni je znak Čakovca

U Rimsko doba, kako Strabo zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Vojvoda Juraj Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodan trgovački grad. Taj se datum slavi kao Dan grada. 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Crvena armija

[uredi] Danas

Čakovec je ekonomski, prometni, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Kao administrativni centar, Čakovec ima Ekonomsku i trgovačku škola, Gimnaziju, tehničke i graditeljske srednje škole i Visoku učiteljsku školu.

Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi) i metaloprerađivačkim pogonima. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec grad moderne arhitekture, dinamičan s visoko razvijenom industrijom i središte komunikacija, poslova, trgovine, obrazovanja unutar i između županija i država, njegova stara jezgra prekrasno je očuvana i obnovljena. Lokalni muzej Međimurja u dvorcu čuva 17,000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu, kazalište, bolnicu, brojne posljednjih godina izgrađene trgovačke centre i sportsko-rekreacijski centar koji se sastoji od stadiona, 1999. otvorenog kupališta i sportske dvorane, koja je renovirana 2003. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.

[uredi] Poznati Čakovčani

Zvonimir Bartolić - književnik, kajkavolog, bivši dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu, predsjednik Matice hrvatske Čakovec, autor Triptiha Zriniana koja je 2005. godine na sajmu u Frankfurtu proglašena jednom od 100 najljepših knjiga na svijetu.
Lidija Bajuk - glazbenica
Fortunat Pintarić - glazbenik
Lujo Bezeredi - kipar
Dragutin Feletar - povjesničar, geograf i pisac
Joža Horvat - avanturist i pisac
Joža Požgaj - glazbeni pedagog
Robert Jarni - bivši nogometaš
Ladislav Kralj-Međimurec - umjetnik, akvarelist
Dražen Ladić - bivši nogometni vratar
Ivan Novak - povjesničar i političar
Nikola Pavić - pjesnik
Ruža Pospiš-Baldani - operna pjevačica
Franjo Punčec - tenisač
Josip Štolcer-Slavenski - skladatelj
Nikola Zrinski - vojnik, pjesnik i filozof
Petar Zrinski - vojnik i političar
Vinko Žganec - folklorist