Dnjepar
Izvor: Wikipedija
Dnjepar (ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnjipro, bjeloruski: Дняпро /Dnjapro) rijeka u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more. Treća je po veličini europska rijeka (iza Volge i Dunava) s dužinom od 2285 km.
Među prvima, Dnjepar spominje starogrčki povjesničar Herodot (5. st. prije Krista) pod imenom Borysthenes (u doslovnom prijevodu sa starogrčkog «onaj što teče sa sjevera»). Rimski ga povjesničari nazivaju Danapris dok je za vrijeme Kijevske Rusi među Slavenima bio poznat kao Slavutič.
Dnjepar izvire u Valdajskom visočju u zapadnoj Rusiji nastavljajući teći kroz lesna i stepska područja Bjelorusije. 115 km svoga toka čini prirodnu granicu između Bjelorusije i Ukrajine kroz koju nastavlja svoj put prema Crnom moru. Utječe deltskim ušćem. Duž toka rijeke izgrađen je niz hidroelektrana (Kijevska, Kanevska, Kremenčugska, Dnjeprodzeržinska, Dnjeproges, Kahovska i Dnjeproges II), a posljednjih 800 km prije ulijevanja u Crno more, sačinjavaju lanci nekoliko akumulacijskih jezera nastalih njihovom izgradnjom. Elektrane na Dnjepru proizvode energiju koja pokriva 10% potreba cijele Ukrajine.
Plovan je 1990 km od ušća. Mjestimice se plovidba odvija pobočnim kanalima. Sustavom plovnih kanala Dnjepar je povezan sa Zapadnom Dvinom, Njemenom, Zapadnim Bugom koji ga spajaju s Baltikom. Zaleđen je od prosinca do ožujka ili travnja.
Glavni pritoci:
- desni: Berezina, Pripjat, Ingulec, Teteriv, Ros, Tjasmin, Bazavluk
- lijevi: Sož, Desna, Trubiž, Sula, Psjol, Vorskla, Samara
Veći gradovi na obalama Dnjepra:
U Rusiji:
- Smolensk (ruski: Смоленск)
U Bjelorusiji:
- Mahiljau (bjeloruski: Магілёў) (znan po rus. nazivu Mogilev)
U Ukrajini:
- Kijev (ukrajinski: Київ/Kyjiv)
- Dnjiprodzeržinsk (ukrajinski: Дніпродзержинськ)
- Dnjipropetrovsk (ukrajinski: Дніпропетровськ),
- Zaporižja (ukrajinski: Запоріжжя),
- Herson (ukrajinski: Херсон)
