Ljubljana

Izvor: Wikipedija

Općina Ljubljana

Površina:	275,0 km²
Gradonačelnik:	Zoran Janković
Stanovnika:  - muškaraca:  - žena:	265.881 126.237 139.644
Prosječna starost:	40,37 godina
Stambene površine:  - domaćinstava:  - obitelji:	28,87 m² po osobi 102.646 74.900
Radno aktivnih:  - nezaposlenih:	130.122 14.243
Prosječna plaća (kolovoz 2003.):  - bruto:  - neto:	310.000 SIT 187.389 SIT
Studenata:	13.256
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, popis stanovništva 2002.

Ljubljana, njemački Laibach, talijanski Lubiana je glavni i najveći grad Slovenije. Jedna je od 11 gradskih općina u zemlji.

Leži na rijeci Ljubljanici približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje: aluviana, neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.

Sadržaj 1 Povijest 2 Popis zajednica gradskih četvrti (četrtne skupnosti) 3 Gradovi prijatelji 4 Kulturne ustanove 4.1 Galerije 4.2 Kazališta 4.3 Muzeji 4.4 Parkovi i vrtovi 5 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.

Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon II. svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

Ljubljanu su više puta pogađali potresi. Poslije potresa 1511. obnovljena je u renesansnom stilu, a nakon katastrofalnog potresa 1895. u neoklasicističnom i secesijskom stilu. Između dva svjetska rata nastao je veći broj građevina po projektima znamenitog arhitekta Jože Plečnika.

Godine 1693. osnovana je Academia operosorum Labacensis koju je 1701. naslijedila Academia philharmonicorum. Ljubljana je dobila sveučilište godine 1919., a Slovensku akademiju znanosti i umjetnosti 1937.

[uredi] Popis zajednica gradskih četvrti (četrtne skupnosti)

• Zajednica četvrti Črnuče
• Zajednica četvrti Posavje
• Zajednica četvrti Bežigrad
• Zajednica četvrti Center
• Zajednica četvrti Jarše
• Zajednica četvrti Moste
• Zajednica četvrti Polje (Ljubljana)
• Zajednica četvrti Sostro
• Zajednica četvrti Golovec
• Zajednica četvrti Rudnik
• Zajednica četvrti Kolezija
• Zajednica četvrti Trnovo, Ljubljana
• Zajednica četvrti Vič
• Zajednica četvrti Murgle
• Zajednica četvrti Rožnik
• Zajednica četvrti Šiška
• Zajednica četvrti Dravlje
• Zajednica četvrti Šentvid
• Zajednica četvrti Šmarna gora

[uredi] Gradovi prijatelji

Ljubljana ima potpisane sporazume sa sljedećim gradovima:

• Pesaro, Italija (16. 3. 1964)
• Parma, Italija (11. 4. 1964)
• Chemnitz, Njemačka (17. 10. 1966)
• Bratislava, Slovačka (4. 3. 1967)
• Sousse, Tunis (27. 7. 1969)
• Wiesbaden, Njemačka (30. 3. 1977)
• Tbilisi, Gruzija (7. 10. 1977)
• Leverkusen, Njemačka (30. 8. 1979)
• Rijeka, Hrvatska (23. 10. 1979)
• Čengdu, pokrajina Sečuan, Kina (25. 10. 1981)
• Beč, Austrija (14.7. 1999)
• Atena, Grčka (1. 3. 2000)
• Moskva, Rusija (20. 5. 2000)
• Zagreb, Hrvatska (21. 2. 2001)
• Sarajevo, Bosna i Hercegovina (24. 1. 2002)

[uredi] Kulturne ustanove

[uredi] Galerije

• Moderna galerija Ljubljana

vidi http://www.mg-lj.si/

• Narodna galerija Slovenije

vidi http://www.ng-slo.si/

• Gradska galerija Ljubljana

vidi http://www.mestna-galerija.si/

• Galerija ŠKUC

vidi http://www.galerija.skuc-drustvo.si/

• Galerija Hest

vidi http://www.galerijahest-sp.si/

• Galerija Furlan - Črnuče

vidi http://www.galerija-furlan.si

• Galerija Equrna

vidi http://www.galerija-equrna.si/

[uredi] Kazališta

• Gradsko kazalište u Ljubljani

vidi http://www.mgl.si

• Slovensko narodno kazalište (drama)

vidi http://www.sngdrama-lj.si

• Slovensko kazalište mladih

vidi http://www.mladinsko-gl.si

• Šentjakobsko kazalište

vidi http://www.sentjakobsko-gledalisce.si

• KUD France Prešeren

vidi http://www.kud-fp.si

• Kazalište za djecu i mlade Ljubljana

vidi http://www.kd-spanskiborci.si

• Teater komedija

vidi http://www.btc-city.com

• Cankarjev dom

vidi http://www.cd-cc.si

[uredi] Muzeji

• Tehnički muzej Slovenije

U Ljubljani se nalaze dva odjela Tehničkog muzeja Slovenije i to stara elektrana kraj zgrade uprave Elektro Ljubljane i željeznički muzej s bogatom zbirkom različitih željezničarskih eksponata i starih lokomotiva nasuprot nekadašnje željezničke postaje Šiška. Vidi http://www.tms.si

• Arhitekturni muzej Ljubljana, Plečnikova zbirka

Stalna zbirka u kući u kojoj je živio i radio arhitekt Jože Plečnik s sačuvanim izvornim ambijentom. Vidi http://www.arhmuz.com.

• Arhitekturni muzej Ljubljana, Dvorac Fužine

Stalni postav eksponata arhitekta Jože Plečnika s njegove izložbe u Parizu i izložbi drugih slovenskih arhitekata. Vidi http://www.arhmuz.com

• Slovenski etnografski muzej,

Izlaže etnografske zbirke s područja Slovenije i povremeno zbirke iz drugih europskih država. Vidi http://www.etno-muzej.si

• Gradski muzej Ljubljana,

U muzeju je prikazan povijesni razvoj grada Ljubljane in život građana u pojedinim povijesnim razdobljima. Vidi http://www.mm-lj.si

• Narodni muzej Slovenije,

Predstavlja najvažnije arheološke nalaze od starijeg kamenog doba do visokog i kasnog srednjeg vijeka. Izložena je i restaurirana egipatska mumija stara 2600 godina, prva mumija u svijetu koja je u početku prošlog stoljeća snimljena rendgenskim uređajem. Vidi http://www.narmuz-lj.si/

• Muzej novije povijesti Slovenije,

Čuva i proučava materijalno i nematerijalno povijesno naslijeđe slovenskog etničkog prostora u dvadesetom stoljeću, njegove veze s ostatkom svijeta i događajima u njemu. Širi znanje o 20. stoljeću uz pomoć atraktivnih povremenih i stalnih izložbi.

U muzeju je stalna izložba Slovenci u 20. stoljeću. Povijest Slovenaca je predstavljena u razdoblju od početka prvog svjetskog rata 1914. do osamostaljenja 1991. Vidi http://www.muzej-nz.si/

• Prirodoslovni muzej Slovenije,

Izlaže stalnu geološko-paleontološku zbirku, Zoisovu mineralošku zbirku, Hohenwartovu zbirku ljusaka mekušaca, razne herbarijske te zbirke kukaca, ptica, gmazova, riba. Predstavljena je čovječja ribica – Proteus i kosturi različitih kralježnjaka. Vidi http://www2.pms-lj.si/

• Slovenski školski muzej,

Predstavlja razvoj školstva u Sloveniji do godine 1991. Vidi http://www.ssolski-muzej.si/

• Slovenski kazališni muzej,

Kazališni muzej je u prostornoj stisci, zato nema stalnog postava o povijesti slovenskog kazališta nego priređuje povremene izložbe o znamenitim kazališnim glumcima i predstavama koje su obilježile kazališnu kulturu u Sloveniji.

• Povijesni arhiv Ljubljana,

Povijesni arhiv Slovenije čuva gradivo o arhitekturnim objektima stare Ljubljane i okolice. Vidi http://www.zal-lj.si/

• Muzej duhana,

Ovdje možete pogledati stalnu zbirku, koja prikazuje proizvodne postupke različitih duhanskih proizvoda, njihovu uporabu kroz vrijeme, način života zaposlenih, osobito radnica u duhanskoj industriji, tzv. "cigarica". Vidi http://www.mm-lj.si/

• Slovenska kinoteka,

Slovenska kinoteka povezuje muzejsku i kinematografsku djelatnost: promovira filmsku kulturu i omogućuje povijesna istraživanja, brine se za obrazovanje na području filmske povijesti, potiče skupljanje in čuvanje važnih dokumenata in predmeta povezanih s filmom te skrbi za kulturnu promociju prošlih i današnjih dosega filmske umjetnosti. Redovito sudjeluje s filmskim festivalima koji se odvijaju u Sloveniji i njenoj okolici. Brine se o svakodnevnom filmskom programu retrospektiva u Kinodvoru. Vidi http://www.kinoteka.si

[uredi] Parkovi i vrtovi

U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova koji nisu dovoljno dobro uređeni. Poslije drugog svjetskog rata u Ljubljani nije uređen i otvoren niti jedan novi park, a još poraznija je usporedba s drugim velikim gradovima, npr. Londonom koji ima po jedinici površine i stanovnika čak 20 puta više parkova.

• Botanički vrt

[uredi] Vanjske poveznice

• Ljubljana, službena stranica gradske općine (na slovenskom i engleskom)

• Satelitska slika Ljubljane (s mrežne stranice www.geabios.com)